3_111
Unesi simbol:Pretraga
 Odabir jezika Minimiziraj
English site Bosna i Hercegovina
 Pretraga portala Minimiziraj

Minimiziraj Tehnicka Analiza
Upravljačka strukturaVrijednosni papirTehnička analizaFinansijski izvještajiObjave

Prikaži trgovine od dana:    do dana:  
Funkcija: Vrsta prikaza:Period:Devijacija:     


 Teorija tehnicke analize Minimiziraj
Interpretacija Stohastičkog oscilatora | Interpretacija Indeksa relativne snage | Interpretacija Pokretnih prosjeka | Interpretacija „Average true range“ (ATR) | Interpretacija Bollingerovih pojaseva
 
Prikazi kao jednu stranu
Identifikacija trendovskih uzoraka vjerovatno je najteži korak u procesu tehničke analize vrijednosnog papira. Ne postoje sasvim precizni pokazatelji kojima se može jasno razgraničiti nastanak i razvoj pojedinih uzoraka preokreta i kontinuiteta, ponekad čak ni između ove dvije skupine, a vrlo često unutar jedne od njih. Uzorak koji jedan analitičar prepozna kao dvostruki ili trostruki vrh, drugom analitičaru može izgledati kao uzorak četverougla. U najmanju ruku, identifikacija uzoraka može izazvati nedoumice i kod jednog analitičara. Konstrukcija i praćenje grafikona pokretnog prosjeka donekle ublažava ovu nedoumicu.
 
Grafikon pokretnog prosjeka se konstruiše tako što se odabere ograničeni niz vrijednosti određenog pokazatelja, obično zaključne cijene vrijednosnog papira, izračuna prosječna vrijednost tog niza, a zatim se granice niza pomjeraju za jedan dan unaprijed, izbacujući prvu vrijednost u nizu, a dodajući zaključnu cijenu novog dana trgovanja. Ponovo se računa prosjek novog niza i postupak se nastavlja. Serija ovako dobivenih prosjeka se na kraju grafički prikazuje.
 
Na slijedećoj slici je prikazan primjer izračuna trodnevnog pokretnog prosjeka.
Primjer trodnevnog pokretnog prosjeka
 
          U ovom primjeru je prikazana situacija u kojoj su cijene nakon perioda relativne stabilnosti u prvih deset dana trgovanja, u naredne dvije dekade zabilježile znatne oscilacije, kako unutar jednog dana trgovanja, tako i u nizu od nekoliko dana. Iz grafikona se vidi kako pokretni prosjek «umiruje» ekstremne amplitude oscilacija cijene vrijednosnog papira, te tako čini očiglednijim osnovni trend kretanja cijene.
 
          Prilikom izbora perioda na kojem se bazira niz za konstrukciju dijagrama pokretnog prosjeka potrebno je voditi računa o namjeni za koju se grafikon konstruiše. Ukoliko se radi o potrebi dnevnog praćenja trenda cijene, u tom slučaju je podesniji kraći niz, dok je duži niz više odgovarajući za dugoročne namjene. Kod konstrukcije dijagrama pokretnog prosjeka važi pravilo prema kojem duži niz na kojem se zasniva prosjek uzrokuje da je linija trenda ravnija. Na slijedećoj slici je prikazan grafikon pokretnog prosjeka za iste podatke kao i na prethodnoj slici, s tim što je niz produžen sa tri na sedam dana:
Primjer sedmodnevnog pokretnog prosjeka
 
          Iako razlika u dužini niza nije velika u apsolutnom smislu, razlika u izgledu linije pokretnog prosjeka je već na prvi pogled očigledna – linija je u drugom primjeru znatno blaža.
 
Grafikon pokretnog prosjeka se može koristiti kao dopuna analizi trenda, ali i kao samostalna metoda. Ukoliko se koristi kao dopuna analizi trenda, konstruiše se na jednom grafikonu zajedno sa bar dijagramom kojim je prikazano kretanje dnevnih cijena vrijednosnog papira (kako je predstavljeno na slikama). Signali za kupovinu, odnosno prodaju vrijednosnih papira nalaze se u tačkama presjeka pokretnog prosjeka i bar dijagrama. Tačka u kojoj bar dijagram presijeca pokretni prosjek sa donje strane i penje se iznad pokretnog prosjeka predstavlja signal za kupovinu, dok je tačka u kojoj bar dijagram presijeca pokretni prosjek sa gornje strane signal za prodaju.
 
Kada se pokretni prosjek koristi kao samostalna metoda, tada je neophodno, na istim podacima o kretanju cijene vrijednosnog papira, konstruisati dva grafikona pokretnog prosjeka sa kraćim i dužim nizom koji se uzima kao osnov za izračun. Ova metoda se naziva metodom dvostrukog presjecanja, i obično se koriste petodnevni i dvadesetodnevni pokretni prosjek, kao i pokretni prosjeci za 10 i 50 dana. Signali za kupovinu, odnosno prodaju u ovoj metodi su opet presječne tačke, ali ovaj put presječne tačke dva grafikona pokretnog prosjeka. Momenat kada pokretni prosjek kraćeg niza presijeca dugoročniji pokretni prosjek sa donje strane smatra se signalom za kupovinu, dok se obratna situacija smatra signalom za prodaju. Na slijedećoj slici je, korištenjem istih podataka kao u prethodnim primjerima, ilustrirana upotreba metode dvostrukog presjecanja sa trodnevnim (1) i desetodnevnim (2) pokretnim prosjecima:

(1)
(2)
B
A

 Slika 37: Primjer korištenja metode dvostrukog presjecanja pokretnih prosjeka
 
          Na gornjoj slici su krugovima označene presječne tačke koje predstavljaju signal za prodaju (A) i signal za kupovinu (B).
         
Da bi se dodatno olakšalo praćenje i uporedba pokretnog prosjeka sa grafikonom kretanja cijene vrijednosnog papira, moguće je pored grafikona pokretnog prosjeka konstruisati i pomoćne, okvirne dijagrame procentualnog odstupanja od pokretnog prosjeka. Ovi dijagrami se konstruištu jednostavnim dodavanjem i oduzimanjem određene procentualne vrijednosti (obično 3% ili 5%) od osnovnog pokretnog prosjeka na cijelom posmatranom periodu. Na ovaj način je moguće već letimičnim pogledom uočiti neuobičajena odstupanja cijene od pokretnog prosjeka, što može predstavljati potvrdu nastupajućem signalu za kupovinu ili prodaju. Ukoliko grafikon kretanja cijene dodirne gornji okvirni dijagram odstupanja od pokretnog prosjeka, smatra se da je tražnja za vrijednosnim papirom neubičajeno velika – prekomjerna, dok je ponuda vrijednosnog papira prekomjerna u situaciju kada grafikon cijene dodirne donji okvirni dijagram odstupanja.
 
Ipak, okvirni dijagrami procentualnog odstupanja od pokretnog prosjeka, iako imaju kvalitet jednostavnosti konstrukcije i upotrebljivosti kod vrijednosnih papira relativno stabilnih cijena, nisu dovoljno upotrebljivi u analizi vrijednosnih papira koji imaju veće oscilacije cijene (volatilnost), zato što su konstantni u čitavom periodu – volatilnost cijene na njih nema nikakav uticaj. U ovakvim situacijama je daleko upotrebljivija metoda tzv. «Bollingerovih pojaseva». Ova metoda umjesto procentualnog odstupanja od pokretnog prosjeka koristi standardnu devijaciju – statističku mjeru odstupanja cijena vrijednosnog papira od pokretnog prosjeka

Interpretacija Indeksa relativne snage | Stranica 3 od 5 | Interpretacija „Average true range“ (ATR)
Ispis